Ljubav prema čitanju kod djece razvija se kroz svakodnevno druženje s knjigama, zajedničko čitanje, izbor zanimljivih priča i pozitivan primjer roditelja. Najbolji rezultati dolaze kada dijete samo bira knjige koje ga zanimaju, kada se čitanje povezuje s igrom i razgovorom te kada ne predstavlja obavezu ili kaznu.
Neka djeca zavole knjige čim upoznaju prve slikovnice, dok drugima treba više vremena da otkriju koliko čitanje može biti zabavno. Razlike su potpuno očekivane jer svako dijete razvija vlastita interesovanja i navike.
U vremenu kada su crtani filmovi, videoigre i digitalni sadržaji lako dostupni, roditelji se često pitaju kako zainteresovati djecu za knjige.
Odgovor nije u zabrani svih drugih oblika zabave, nego u stvaranju okruženja u kojem je knjiga jednako prirodan i zanimljiv izbor.
Zašto je čitanje važno za razvoj djeteta?
Čitanje i slušanje priča mogu doprinijeti razvoju jezika, bogaćenju rječnika i razumijevanju različitih životnih situacija.
Kada dijete sluša priču, upoznaje nove riječi, prati događaje i pokušava razumjeti postupke likova.
Kako raste, sve više povezuje informacije, postavlja pitanja i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja.
Knjige također pružaju priliku za razgovor o prijateljstvu, hrabrosti, strahu, poštenju i drugim temama koje su djeci bliske.
Međutim, nije potrebno da svaka knjiga ima ozbiljnu pouku.
Priče mogu biti smiješne, neobične ili potpuno maštovite. Upravo uživanje u čitanju često je najvažniji razlog zbog kojeg će dijete poželjeti uzeti sljedeću knjigu.
1. Počnite sa slikovnicama od najranijeg uzrasta
Za upoznavanje s knjigama nije potrebno čekati da dijete nauči slova.
Već najmlađa djeca mogu uživati u slikovnicama s velikim ilustracijama, zanimljivim bojama i jednostavnim pričama.
Roditelj može pokazivati predmete na slikama, imenovati životinje i postavljati kratka pitanja.
Naprimjer, ako se na stranici nalazi pas, može pitati dijete gdje je pas, kakav zvuk proizvodi ili šta misli da će se sljedeće dogoditi.
Takva komunikacija pretvara gledanje slikovnice u zajedničku aktivnost.
Važno je prilagoditi trajanje čitanja djetetovoj pažnji.
Ako malo dijete nakon nekoliko minuta želi raditi nešto drugo, nema potrebe insistirati na završavanju cijele knjige.
Cilj je razviti ugodno iskustvo, a ne ispuniti određeni broj stranica.
2. Dopustite djetetu da samo bira knjige
Roditelji ponekad imaju jasnu predstavu o tome šta bi dijete trebalo čitati.
Iako su preporuke odraslih korisne, važno je uvažiti i dječija interesovanja.
Neko dijete voli životinje, drugo svemir, treće dinosauruse, a četvrto smiješne školske dogodovštine.
Kada knjiga obrađuje temu koja dijete već zanima, veća je mogućnost da će poželjeti pročitati je.
Izbor ne mora biti potpuno neograničen.
Roditelj može ponuditi nekoliko knjiga koje odgovaraju uzrastu, a dijete može odlučiti koja mu je najzanimljivija.
Takav pristup omogućava osjećaj samostalnosti.
Posebno je važno prihvatiti da se ukus tokom odrastanja mijenja.
Knjiga koja je bila omiljena prije godinu dana možda više nije zanimljiva, a novi žanrovi mogu otvoriti potpuno drugačiji svijet.
3. Uvedite kratko zajedničko čitanje
Za stvaranje navike nije potrebno svakodnevno čitati sat vremena.
Mnogo je praktičnije započeti s desetak minuta koje se mogu uklopiti u porodični raspored.
To može biti nakon večere, tokom popodnevnog odmora ili prije spavanja.
Važno je odabrati trenutak kada dijete nije previše umorno ili zaokupljeno drugim aktivnostima.
Zajedničko čitanje posebno je korisno jer omogućava razgovor.
Roditelj može zastati i pitati šta dijete misli o određenom liku ili šta očekuje da će se dogoditi.
Pitanja ne trebaju zvučati kao školsko ispitivanje.
Dovoljno je razgovarati spontano, baš kao nakon zanimljivog crtanog filma.
Ako dijete poželi ponovo slušati istu priču, to nije problem. Poznata priča može mu pružiti zadovoljstvo i priliku da uoči detalje koje ranije nije primijetilo.
4. Birajte knjige koje odgovaraju uzrastu i interesovanjima
Jedan od razloga zbog kojih djeca gube interesovanje za čitanje može biti neodgovarajući izbor literature.
Knjiga koja je previše zahtjevna može izazvati frustraciju, dok prejednostavna priča možda neće zadržati pažnju.
Zato je važno uzeti u obzir uzrast, razvijenost čitalačkih vještina i lične interese djeteta.
Za predškolce su često prikladne slikovnice s jasnom radnjom, ponavljanjima i zanimljivim ilustracijama.
Djeca koja tek uče samostalno čitati mogu uživati u kratkim pričama, stripovima i knjigama s većim slovima.
Stariji osnovci često pokazuju interesovanje za avanture, humor, misterije i priče o prijateljstvu.
Posebno zanimljiv period nastupa kada dijete počinje čitati sve samostalnije, ali još uživa u ilustracijama i razgovorima o pročitanom.
Upravo zato izbor knjiga za djecu od 8 godina može pomoći roditeljima da pronađu priče koje kombinuju razumljiv jezik, zanimljive likove i dovoljno izazova za mlade čitaoce.
Preporuke ipak treba posmatrati kao orijentaciju, a ne kao strogo pravilo. Dvoje djece iste dobi ne moraju biti spremni za iste knjige.
5. Povežite knjige s igrom i kreativnim aktivnostima
Čitanje ne mora završiti zatvaranjem posljednje stranice.
Zanimljiva priča može biti početak igre, crtanja ili osmišljavanja vlastite avanture.
Nakon čitanja dijete može nacrtati omiljenog junaka, napraviti jednostavnu lutku od papira ili zamisliti drugačiji završetak.
Ako priča govori o životinjama, porodica može osmisliti igru prepoznavanja njihovih glasova.
Ako je tema svemir, dijete može nacrtati vlastitu planetu i smisliti njene stanovnike.
Takve aktivnosti pomažu da knjiga postane dio dječije igre.
Posebno je korisno omogućiti djetetu da samostalno predlaže ideje.
Nije potrebno da svaki crtež bude savršen ili da se svaka aktivnost završi konkretnim rezultatom.
Važno je uživati u stvaranju.
6. Pokažite djetetu da i odrasli čitaju
Djeca mnogo toga uče posmatrajući svakodnevne navike odraslih.
Ako roditelji povremeno čitaju knjige, časopise ili druge sadržaje, dijete može lakše doživjeti čitanje kao prirodan dio života.
Nije potrebno organizovati posebne porodične časove čitanja.
Ponekad je dovoljno da odrasli uzmu knjigu dok dijete lista svoju slikovnicu.
Možete razgovarati i o tome šta trenutno čitate.
Naprimjer, roditelj može jednostavno objasniti da je pronašao zanimljivu priču ili naučio nešto novo.
Takvi razgovori pokazuju da knjige nisu namijenjene samo školskim obavezama.
Čitanje može biti izvor zadovoljstva i u odrasloj dobi.
7. Nemojte pretvarati čitanje u kaznu
Ako se knjiga stalno povezuje s obavezama, kritikama i pritiskom, dijete može razviti otpor prema čitanju.
Zato nije korisno koristiti čitanje kao kaznu za loše ponašanje.
Slično tome, nije potrebno insistirati da dijete završi knjigu koja mu je izrazito dosadna ili neprimjerena uzrastu.
Ponekad je bolje promijeniti naslov, ponuditi strip ili zajedno čitati nekoliko stranica.
Korisno je razlikovati školske obaveze od čitanja iz zadovoljstva.
Lektira ima svoju obrazovnu ulogu, ali slobodno čitanje treba ostaviti prostor za dječiji izbor.
Ako dijete ne uživa u knjigama, vrijedi istražiti zašto.
Možda su slova premala, tema nezanimljiva ili je samostalno čitanje još uvijek zahtjevno.
Razumijevanje razloga često je korisnije od dodatnog pritiska.
8. Iskoristite crtane filmove kao početak razgovora o knjigama
Dobro odabrani crtići za djecu mogu biti odličan uvod u svijet književnosti, posebno kada roditelji nakon gledanja razgovaraju s mališanima o likovima, njihovim postupcima i nastavku priče.
Crtani filmovi i knjige ne moraju biti suparnici u dječijem slobodnom vremenu.
Mnoge poznate priče postoje u različitim oblicima, od slikovnica i knjiga do animiranih filmova.
Ako dijete uživa u određenom crtanom filmu, roditelj može potražiti knjigu slične tematike ili priču o srodnim likovima.
Nakon gledanja može uslijediti razgovor o tome kako bi dijete samo nastavilo radnju.
Ukoliko poznaje i književnu verziju iste priče, zanimljivo je uporediti pojedine događaje i likove.
Takav pristup može pretvoriti interesovanje za animaciju u interesovanje za pripovijedanje.
Važno je izbjegavati predstavljanje knjiga kao nečega što dijete mora odabrati umjesto svih drugih oblika zabave.
Kvalitetno slobodno vrijeme može uključivati igru na otvorenom, crtane filmove, čitanje i različite kreativne aktivnosti.
Korisno je da se te aktivnosti međusobno dopunjuju.
9. Napravite mali čitalački kutak kod kuće
Za stvaranje ugodnog prostora za čitanje nije potrebna posebna soba niti skup namještaj.
Dovoljna može biti mala polica s nekoliko knjiga, udoban jastuk i odgovarajuće osvjetljenje.
Važno je da dijete može samostalno dohvatiti knjige koje su namijenjene njegovom uzrastu.
Ako se knjige nalaze na vidljivom i pristupačnom mjestu, veća je prilika da će ih dijete spontano uzeti.
Posebno je zanimljivo povremeno mijenjati njihov raspored.
Nekoliko novih ili dugo zaboravljenih slikovnica može ponovo probuditi interesovanje.
Roditelji ne moraju stalno kupovati nove knjige.
Biblioteke, razmjena knjiga s prijateljima i poklanjanje polovnih očuvanih naslova mogu biti praktične mogućnosti.
Za porodičnu biblioteku korisno je odabrati različite žanrove i teme.
Kombinacija avantura, bajki, pjesama i humorističnih priča omogućava djetetu da upoznaje različite oblike književnosti.
Kako izabrati prvu knjigu koju će dijete pročitati samostalno?
Prva samostalno pročitana knjiga može biti važan trenutak za mladog čitaoca.
Međutim, njen izbor treba prilagoditi stvarnim sposobnostima djeteta.
Dobro je početi kratkim tekstovima, jasnim rečenicama i zanimljivim ilustracijama.
Posebno mogu biti korisne priče podijeljene na kraća poglavlja.
Dijete tako ima osjećaj da je završilo jednu cjelinu i može nastaviti sljedeći put.
Ako se pojavi nepoznata riječ, roditelj može pomoći u njenom razumijevanju bez prekidanja cijelog toka priče.
Nije potrebno ispravljati svaku sitnu grešku na način koji narušava zadovoljstvo čitanja.
Za dijete koje tek razvija čitalačku sigurnost važni su podrška i postupno napredovanje.
Širi izbor dječije književnosti i lektira pokazuje koliko različitih priča, književnih žanrova i pristupa čitanju postoji, od slikovnica do djela namijenjenih starijim učenicima.
Takva raznolikost omogućava da se interesovanja mijenjaju kako dijete odrasta.
Šta ako dijete ne voli čitati?
Neka djeca jednostavno još nisu pronašla knjige koje ih zanimaju.
Druga mogu imati poteškoće s čitanjem, koncentracijom ili razumijevanjem teksta.
Zbog toga nije dobro svaku nezainteresovanost tumačiti kao lijenost.
Prvo treba razgovarati s djetetom i pokušati razumjeti kako doživljava čitanje.
Možda više voli stripove, enciklopedije o životinjama ili kratke šaljive priče.
Sve su to legitimni oblici čitalačkog interesa.
Ako postoje dugotrajne teškoće u učenju čitanja, korisno je razgovarati s učiteljem ili drugim odgovarajućim stručnjakom.
Pravovremena podrška može olakšati savladavanje čitalačkih vještina.
Najvažnije je da dijete ne razvije osjećaj manje vrijednosti zato što čita sporije ili ima drugačija interesovanja od svojih vršnjaka.
Zaključak
Ljubav prema čitanju kod djece razvija se postepeno, kroz pozitivna iskustva i svakodnevne male navike.
Zajedničko čitanje, sloboda izbora knjiga, kreativne igre i primjer odraslih mogu pomoći djetetu da knjige doživi kao izvor zabave, znanja i novih ideja.
Nije presudno koliko stranica dijete pročita svakog dana.
Mnogo je važnije da se osjeća ugodno dok istražuje priče i da ima mogućnost birati sadržaje koji ga zanimaju.
Kada čitanje postane dio igre, razgovora i porodičnog druženja, knjiga može zauzeti posebno mjesto u djetinjstvu i ostati vrijedan pratilac tokom odrastanja.
