Većina kompanija koristi pristup usmjeren ka potrošačima i pristup usmjeren ka organizacijama kako bi povećali prodaju i zadržali kupce. Informacije dobivene putem istraživanja tržišta omogućavaju kompaniji da uvede novu vrstu proizvoda koji je popularan među potrošačima ili da unaprijedi postojeći proizvod kako bi bio korisniji. Već nekoliko godina industrijom video igara dominiraju tri velike kompanije: Microsoft, Sony i Nintendo. Kroz veliku većinu povijesti ove industrije, ove tri kompanije stalno su se međusobno natjecale za veći udio na tržištu, više kupaca i uzajamne poslovne prednosti.
Nintendova strategija odvajanja
Može se reći da je i Nintendo bio dio ovog “crvenog oceana”. Međutim, u posljednjih nekoliko godina (posebno od 2006. godine), kompanija je napravila velike korake pretekavši svoje rivale i stekavši tržišnu moć koja nadmašuje svoje rivale, slično kao što Kvote za klađenje na onlinekladonice.com stoje u svom konkurentnom tržištu. Ovo se uglavnom duguje lansiranju Wii konzole. Dugi niz godina prije lansiranja Wii igraće konzole, Nintendo je većinu vremena provodio pokušavajući sustići Microsoft i Sony, a njegov posljednji uspjeh bio je Game Boy iz 1990-ih. Konkurencija između tri proizvođača video igara, Microsofta, Nintenda i Sonyja, je žestoka i svaki od njih koristi različite marketinške strategije za generiranje više prodaje i stjecanje konkurentske prednosti. Fokus na mlađu generaciju kupaca, koja čini većinu kupaca, pomogao je povećati konkurenciju.
Tehnološke inovacije i tržišne strategije
Microsoft je otišao korak dalje 2001. godine uvođenjem online igara; Ethernet koji omogućava korisnicima igranje video igara online. Tehnologija video igara sljedeće generacije dovela je do uvođenja mobilnih igara na Nintendo i Sony PlayStation Portable (PSP) uređajima, koji su korisnicima prilagođeniji; ovaj razvoj je dodatno podržan dostupnošću Wi-Fi i širokopojasnog interneta u većini domova. Microsoftova strategija je smanjiti troškove proizvodnje premještanjem svog odjela za proizvodnju konzola u Aziju. Microsoft je također slijedio strategiju lansiranja Xbox 360 konzole prije drugih konkurenata, čime je osigurao svoju dominaciju na tržištu konzola sljedeće generacije. Microsoftove promocije proizvoda i oglašavanje temeljeno na suradnji s partnerima povećali su svijest potrošača i poboljšali upotrebljivost konzole Xbox 360.
Konkurencija u tehnologiji konzola dovela je do stvaranja partnerstava s trgovcima poput Walmarta i Targeta kako bi se olakšala distribucija njihovih proizvoda. Konkurencija je dovela do toga da kompanije prošire svoje proizvodne linije na širi spektar proizvoda. Godine 2006. Microsoft je razvio svoj PC model s karakteristikama koje pružaju korisnicima jedinstveno iskustvo online igranja. Nintendo je prihvatio mobilno igranje 2001. godine s lansiranjem Game Boy Advance-a, koji je prodao preko 75 milijuna jedinica. U međuvremenu, Sony je ušao na segment tržišta mobilnih igara s uvođenjem PlayStation Portable-a (PSP). Još jedan hit proizvod pojavio se na tržištu.
Inovativno privlačenje kupaca i tržišni izazovi
Konkurencija između tri kompanije također se fokusirala na inovativne pristupe privlačenju kupaca. Nakon što je Microsoft predstavio Xbox 360 2005. godine, proširena Xbox Live usluga je uvedena kako bi se poboljšalo iskustvo igranja. Poboljšana verzija, kombinirana sa snažnim marketinškim strategijama, pomogla je Microsoftu da postigne 10.000.000 prodaja ili 4 milijuna Xbox Live 360 jedinica. Sonyjev propust u marketingu tekućih kristalnih displeja (LCD) doveo je do pada njegovog tržišnog udjela 2006. godine. Pored toga, troškovi proizvodnje PS3 konzole su bili visoki, a softverski programeri nisu imali dovoljno vremena za kreiranje kompatibilnog softvera. Nintendo se fokusirao na proizvodnju jedinstvenih i pristupačnih proizvoda, za razliku od skupih proizvoda drugih konkurenata.
